Historija pomjeranja sata
Pomjeranje sata ima zanimljivu historiju koja seže u rano 20. stoljeće. Ideja je nastala kao sredstvo za uštedu energije tokom Prvog svjetskog rata. Njemačka je bila prva zemlja koja je uvela pomjeranje sata 1916. godine, a druge evropske zemlje, uključujući i one čiji teritorij danas pripada Sloveniji, brzo su slijedile.
Nakon završetka rata, mnoge su zemlje napustile ovu praksu; pomjeranje sata ponovo je uvedeno tokom Drugog svjetskog rata i energetske krize sedamdesetih godina. U Jugoslaviji je pomjeranje sata uvedeno 1983. godine, a Slovenija je nastavila s tom praksom i nakon svoje nezavisnosti.
Evropska unija je 1996. godine standardizovala datume za pomjeranje sata u svim državama članicama kako bi olakšala poslovne procese i međunarodni promet. Od tada se pomjeranje sata u Sloveniji i drugim zemljama EU-a određuje prema jedinstvenom sistemu.
Zanimljivo je primijetiti da su neke zemlje širom svijeta, poput Rusije, Turske i većine afričkih zemalja, ukinule pomjeranje sata i zadržavaju jedinstveno vrijeme tokom cijele godine.
Utjecaj pomjeranja sata na zdravlje i raspoloženje
Pomjeranje sata može imati različite učinke na naše zdravlje i raspoloženje, uglavnom zbog poremećaja našeg cirkadijalnog ritma – unutrašnjeg biološkog sata koji reguliše cikluse spavanja i buđenja.
Proljetno pomjeranje sata, kada gubimo sat sna, problematičnije je za mnoge ljude, jer se u danima nakon proljetnog pomjeranja sata bilježi porast srčanih udara, saobraćajnih nesreća i nesreća na radu. Ljudi se često osjećaju umorno, razdražljivo i imaju poteškoća s koncentracijom.
Jesenje pomjeranje sata obično je manje problematično, jer možemo spavati sat vremena duže, iako rana tama kod osjetljivih osoba može uzrokovati sezonski afektivni poremećaj (SAD), koji se očituje kao depresija, nedostatak energije i povećan apetit.
Kako bi se olakšala prilagodba na pomjeranje sata, stručnjaci preporučuju postepeno prilagođavanje ritma spavanja i buđenja nekoliko dana prije službenog pomjeranja, održavanje redovne tjelesne aktivnosti i izlaganje dnevnom svjetlu, posebno ujutro.
