[Translation failed for this section]
Historija pomjeranja sata
Pomjeranje sata ima zanimljivu historiju koja seže u početak 20. stoljeća. Ideja se rodila kao način za uštedu energije tokom Prvog svjetskog rata. Njemačka je bila prva država koja je uvela pomjeranje sata 1916. godine, ubrzo su je slijedile i druge evropske države, uključujući i one čiji teritorij danas pripada Sloveniji.
Nakon završetka rata mnoge su države napustile tu praksu; pomjeranje sata ponovno se ustalilo tokom Drugog svjetskog rata i energetske krize sedamdesetih godina. U Jugoslaviji se pomjeranje sata počelo provoditi 1983. godine, a Slovenija je tu praksu nastavila i nakon osamostaljenja.
Evropska unija je 1996. godine standardizirala datume za pomjeranje sata u svim državama članicama, kako bi olakšala međunarodno poslovanje i promet. Od tada se u Sloveniji i drugim državama EU kada se pomjera sat određuje prema jedinstvenom sistemu.
Zanimljivo je da su neke države širom svijeta, kao što su Rusija, Turska i većina afričkih država, napustile pomjeranje sata i ostale pri jedinstvenom vremenu tokom cijele godine.
[Translation failed for this section]
Utjecaj pomjeranja sata na zdravlje i raspoloženje
Pomjeranje sata može imati različite utjecaje na naše zdravlje i raspoloženje, prvenstveno zbog poremećaja našeg cirkadijalnog ritma – unutrašnjeg biološkog sata koji regulira cikluse spavanja i budnosti.
Proljetno pomjeranje, kada izgubimo jedan sat sna, za mnoge je ljude problematičnije, jer u danima nakon pomjeranja sata u proljeće dolazi do povećanog broja srčanih udara, saobraćajnih nesreća i radnih nezgoda. Ljudi se često osjećaju umorno, razdražljivo i imaju poteškoća s koncentracijom.
Jesenje pomjeranje je obično manje problematično, jer možemo spavati sat vremena duže, iako raniji mrak može uzrokovati sezonski afektivni poremećaj (SAD) kod osjetljivih pojedinaca, što se očituje kao depresija, nedostatak energije i povećan apetit.
Za lakšu prilagodbu na pomjeranje sata stručnjaci preporučuju postupno prilagođavanje ritma spavanja nekoliko dana prije službenog pomjeranja, održavanje redovne tjelesne aktivnosti i izloženost dnevnom svjetlu, osobito ujutro.
