Treset je organska tvar koja nastaje u močvarama, gdje se biljni materijal ne razgradi potpuno, jer nema dovoljno kisika i visoka je vlažnost. Ovaj prirodni materijal ima bogatu historiju upotrebe u različitim granama, od poljoprivrede do energetike.

Šta je treset u stvari? Radi se o djelimično razgrađenim ostacima mahovine, trava, grmlja i drugog bilja, koji se polako akumuliraju u vlažnim, kiselim okruženjima, poznatim kao tresetišta ili močvare.

 

Nastanak i svojstva treseta

Treset nastaje u posebnim okolnostima, gdje je razgradnja organskih tvari usporena, jer nedostaje kisika i visoka je kiselost. Proces nastanka treseta nazivamo paludifikacija i može trajati više tisuća godina. U prosjeku se treset nakuplja brzinom od približno 1 mm godišnje, što znači da je za nastanak metra treseta potrebno približno 1000 godina.

Boja treseta se kreće od svijetlosmeđe do gotovo crne, ovisno o stupnju razgradnje. Mlađi treset je obično svjetliji i vlaknastiji; stariji je tamniji i kompaktniji.

Tekstura može biti gruba ili fina, ovisno o izvoru biljnog materijala i stupnju razgradnje.

Jedna od najvažnijih karakteristika treseta je njegova izuzetna sposobnost zadržavanja vode. Treset može apsorbirati i zadržati do 20 puta više vode od svoje težine, što ga čini izuzetno vrijednim u hortikulturi.

Treset ima nisku pH vrijednost, obično između 3,5 i 5,5, što ga čini idealnim za uzgoj biljaka koje trebaju kiselo tlo.

Treset također ima nizak sadržaj hranjivih tvari, što je prednost pri uzgoju određenih vrsta biljaka, jer omogućuje fleksibilnu kontrolu dodavanja hranjivih tvari. Njegova porozna struktura omogućuje dobru prozračnost korijena, istovremeno zadržavajući vlagu.

 

Vrste treseta i njihova rasprostranjenost

Poznajemo više vrsta treseta, koje se razlikuju po porijeklu biljnog materijala i stepenu razgradnje. Najčešće vrste su sfagnumski treset, koji nastaje od sfagnum mahovina, smeđi treset, koji je više razgrađen, i crni treset, koji predstavlja najrazgrađeniji oblik.

Sfagnumski treset je svjetlije boje i ima vlaknastu strukturu. Ima odličnu sposobnost zadržavanja vode i blago je kiseo, zbog čega je popularan u vrtlarstvu. Smeđi treset je više razgrađen i ima veći sadržaj hranjivih tvari. Crni treset je najrazgrađeniji oblik, tamnije je boje i ima veći sadržaj minerala.

Šta je treset u globalnom kontekstu? Tresetna područja pokrivaju približno 3% kopnene površine Zemlje, iako su neravnomjerno raspoređena.

Najveća tresetna područja nalaze se u sjevernim dijelovima Evrope, Azije i Sjeverne Amerike, kao i u tropskim dijelovima Jugoistočne Azije. U Sloveniji se tresetna područja nalaze uglavnom na Ljubljanskom barju, Pohorju i u Alpama.

Najveće zalihe treseta ima Rusija, slijede Kanada, SAD i skandinavske zemlje. U Evropi su značajna tresetna područja također u Irskoj, Velikoj Britaniji, Njemačkoj i baltičkim zemljama.

Tropska tresetna područja u Indoneziji i Maleziji su također opsežna i ekološki izuzetno važna.

 

Upotreba treseta u različitim granama

Treset ima širok spektar upotrebe u različitim granama. Tradicionalno se koristi kao gorivo, posebno u sjevernim zemljama, gdje se koristio za zagrijavanje domova. Danas se treset još uvijek koristi u energetici, ali u manjem obimu, jer su ekološki razlozi postali važniji.

Treset je u poljoprivredi i vrtlarstvu nezaobilazan, jer se koristi kao sastojak supstrata za saksijsko cvijeće, sadnice i uzgoj gljiva. Njegova sposobnost zadržavanja vode i hranjivih tvari te blaga kiselost čine ga idealnim za uzgoj mnogih vrsta biljaka.

Profesionalni vrtlari cijene njegovu konzistentnost i pouzdanost.

Posljednjih godina sam primijetio da sve više vrtlara traži alternative tresetu s obzirom na ekološke razloge, ali on još uvijek ostaje ključni sastojak kvalitetnih supstrata.

Treset se koristi i u medicini i kozmetici. Tresetne kupke i obloge se koriste u balneoterapiji za ublažavanje bolova u mišićima i zglobovima. U kozmetici se tresetni ekstrakti dodaju u proizvode za njegu kože zbog svojih pročišćavajućih i pomlađujućih svojstava.

Zanimljiva je i upotreba treseta u proizvodnji viskija, posebno u Škotskoj, gdje dim treseta daje viskiju karakterističan okus. Tradicionalno se treset koristi i za dimljenje hrane, posebno ribe i mesa.

 

Ekološki značaj tresetišta

Tresetišta su izuzetno važni ekosistemi, koji obavljaju brojne ekološke funkcije. Jedna od najvažnijih je skladištenje ugljika. Iako tresetišta pokrivaju samo 3% kopnene površine, skladište približno 30% cjelokupnog zemljišnog ugljika, što je više nego sve šume zajedno.

Tresetišta su također važna staništa za brojne biljne i životinjske vrste. Mnoge od ovih vrsta su specijalizirane za život u kiselim i vlažnim uvjetima tresetišta i ne mogu preživjeti drugdje. U Sloveniji su tresetišta dom rijetkim biljkama, kao što su rosulje, barski bor i različite vrste mahovina.

Tresetišta djeluju i kao prirodni filteri vode i pomažu u regulaciji vodnog režima. Djeluju kao spužve, koje apsorbiraju vodu u vrijeme obilnih padavina i polako je otpuštaju u sušnim razdobljima, čime sprječavaju poplave i suše.

Zbog svoje sposobnosti skladištenja ugljika tresetišta su ključna u borbi protiv klimatskih promjena. Kada se tresetišta isuše ili iskopaju, ugljik, koji je bio pohranjen u tresetu, oslobađa se u atmosferu u obliku ugljikovog dioksida, što doprinosi globalnom zagrijavanju.

 

Održivo upravljanje tresetom

Zbog ekološkog značaja tresetišta i sporog nastajanja treseta, održivo upravljanje ovim resursom je od ključne važnosti. U mnogim zemljama su uvedeni strogi propisi o eksploataciji treseta i obnovi tresetišta.

Obnova degradiranih tresetišta uključuje ponovno uspostavljanje vodnog režima, ponovno sađenje karakterističnih biljnih vrsta i praćenje napretka. Cilj je obnoviti ekosistemske funkcije tresetišta, kao što su skladištenje ugljika i očuvanje biološke raznolikosti.

Razvijaju se i alternative tresetu za upotrebu u hortikulturi, kao što su kokosova vlakna, kompost, drvena vlakna i različite mješavine. Ove alternative imaju svoje prednosti i nedostatke, ali nijedna još ne objedinjuje sve pozitivne osobine treseta.

Šta znači treset za održivi razvoj? Radi se o dragocjenom, ali ograničenom resursu, koji zahtijeva promišljenu upotrebu. Potrošači mogu doprinijeti održivom upravljanju tresetom izborom proizvoda s oznakom odgovornog porijekla ili upotrebom alternativa tresetu, gdje je to moguće.

Edukacija javnosti o značaju tresetišta i održivoj upotrebi treseta je ključna za očuvanje ovog dragocjenog resursa za buduće generacije. Podizanjem svijesti o ekološkom značaju tresetišta i promicanjem odgovorne upotrebe treseta možemo doprinijeti očuvanju ovih jedinstvenih ekosistema.