Koliko srca ima hobotnica

Hobotnice su fascinantni stanovnici mora, koji stoljećima potiču ljudsku maštu. Među najzanimljivijim pitanjima o ovim inteligentnim glavonošcima svakako je, koliko srca ima hobotnica. Odgovor mnoge iznenađuje: Hobotnica ima čak tri srca.

Ova neobična anatomska značajka samo je jedna od mnogih, koja hobotnice svrstava među najneobičnija stvorenja u morskim dubinama.

Zašto hobotnica treba tri srca

Pitanje, koliko srca ima hobotnica, navodi nas na razmišljanje zašto ova životinja uopće treba tri srca. Odgovor leži u evolucijskoj prilagodbi životu u moru. Hobotnice imaju plavu krv, koja sadrži hemocijanin umjesto hemoglobina, koji se nalazi kod ljudi. Hemocijanin je manje učinkovit u prijenosu kisika od hemoglobina, zbog čega hobotnica treba dodatna srca za učinkovitu opskrbu kisikom.

Tri srca omogućuju hobotnici preživljavanje u različitim morskim okruženjima, uključujući duboke vode, gdje je manje kisika. Ova prilagodba ključna je za njihov opstanak i uspjeh kao vrste. Bez ovog učinkovitog sustava, hobotnice bi teško mogle održati svoj aktivan način života i izvanrednu inteligenciju.

Dodatna srca također su odgovor na fizičke zahtjeve tijela hobotnice. S osam krakova, koji su puni mišića i trebaju stalnu opskrbu kisikom, jedno srce teško bi moglo osigurati dovoljno energije za sve dijelove tijela.

Tri srca zajedno čine snažan krvožilni sustav, koji hobotnici omogućuje brze pokrete, lov na plijen i izbjegavanje grabežljivaca.

Znanstvenici su utvrdili da je ovaj krvožilni sustav rezultat milijuna godina evolucije i predstavlja optimalno rješenje za život u morskom okruženju. Hobotnice su nastale prije otprilike 296 milijuna godina i od tada su se razvile u izuzetno prilagodljive životinje.

Krvožilni sustav hobotnice

Krvožilni sustav hobotnice usko je povezan s koliko srca ima hobotnica i kako to utječe na njezinu opću fiziologiju. Krv hobotnice sadrži hemocijanin, spoj bakra koji krvi daje plavičastu boju kada je zasićena kisikom. To je u suprotnosti s crvenim hemoglobinom koji se nalazi u krvi sisavaca.

Hobotnica posjeduje zatvoreni krvožilni sustav, što znači da krv uvijek ostaje unutar krvnih žila i srca. To je slično sustavu koji mi ljudi imamo, iako postoje značajne razlike u strukturi i funkciji.

Krv hobotnice cirkulira kroz složenu mrežu krvnih žila koje dopiru do svih dijelova njezina tijela, uključujući i najudaljenije dijelove njezinih osam krakova.

Zanimljivo je da krv hobotnice nije tako učinkovita u transportu kisika kao naša, zbog čega hobotnica to mora kompenzirati s tri srca i višim krvnim tlakom. To joj omogućuje preživljavanje u okruženjima s različitim koncentracijama kisika, od plitkih obalnih voda do dubokih morskih kanjona.

Krvožilni sustav hobotnice također je izuzetno prilagodljiv. Kada hobotnica mijenja boju ili teksturu svoje kože, što čini radi kamuflaže ili komunikacije, mijenja se protok krvi u koži, što omogućuje te brze transformacije.

Inteligencija i krvožilni sustav hobotnice

Veza između broja srca hobotnice i njezine inteligencije možda na prvi pogled nije očita, iako je iznimno važna.

Njezin složeni živčani sustav zahtijeva stalnu i pouzdanu opskrbu kisikom, koju osiguravaju tri srca.

Mozak hobotnice podijeljen je na nekoliko centara, koji se nalaze i u glavi i u krakovima. Ovaj decentralizirani živčani sustav zahtijeva učinkovitu opskrbu kisikom, što hobotnici omogućuje rješavanje složenih problema, učenje iz iskustva pa čak i korištenje alata.

Znanstvenici su otkrili da hobotnice mogu prepoznati pojedine ljude, rješavati labirinte i otvarati zatvorene posude kako bi došle do hrane. Ove kognitivne sposobnosti zahtijevaju puno energije i kisika, koje osigurava njihov jedinstveni krvožilni sustav s tri srca.

Rezultati istraživanja pokazuju da je evolucija triju srca kod hobotnica možda pridonijela razvoju njihove inteligencije, budući da im je omogućila razvoj i održavanje većeg i složenijeg mozga nego što bi to bilo moguće s manje učinkovitim krvožilnim sustavom.